Helikopterski novac VS tržišna ekonomija

Živi smo svjedoci kako u zadnjih nekoliko mjeseci, točnije od kada je proglašena COVID-19 epidemija i nastao prvi lockdown, država isplaćuje novac poduzetnicima (i velikim i malim) za njihovu nemogućnost obavljanja ekonomskih radnji.

Jesmo li se ijedne sekunde zapitali da li smo doista tako bogata država da si možemo to priuštiti ili naša razmišljanja idu više u smjeru sreće da imamo tako stabilnu državu koja nam je omogućila da nesmetano možemo prebroditi ova krizna vremena?
Što bi se dogodilo da država stane s isplatama ili da se njezine isplate nikada nisu niti dogodile?

Kako bismo mogli dati argumentirani odgovor na gore postavljena pitanja prije svega nam je potrebno promotriti kako žive prosječni hrvatski građani i sagledati to u ova neprosječna vremena. Svi vrlo dobro znamo da je hrvatski građanin ”gospodin čovjek” Ivan Horvat koji će uskoro zagaziti u svoje četvrto desetljeće života. Njegova supruga Marija tri godine je starija od njega. U braku su već skoro dvadeset godina i imaju dvoje djece. Žive u Zagrebu u obiteljskoj kući s Ivanovim roditeljima koji su u mirovini. Ivan radi u prehrambenoj industriji dok je Marija trgovačka radnica. Mjesečno zajedno imaju prihod od plaće koji je malo veći od trenutno jedne prosječne plaće u gradu Zagrebu.
Može li ova obitelj samostalno preživjeti samo jedan mjesec ako im se oboje ne isplate plaće?  

Kakva je situacija izvan Zagreba? Što je s ostalim radno sposobnim ljudima koji ne žive u Zagrebu? (Ili takvih više nema jer su svi otišli van granica Hrvatske?!)
Ili s ljudima koji imaju kreditno zaduženje? Ili obrtnik koji je upravo prije početka pandemije investirao u novi stroj?

Možda bi se jedan mjesec nekako uspjelo preživjeti, ali kako preživjeti nekoliko mjeseci? Kako preživjeti nekoliko kvartala? Kako preživjeti nekoliko godina?!

Bez isplate državnog tj. bolje reći helikopterskog novca mnogi naši sugrađani doslovno bi završili na ulici već za nekoliko mjeseci.
No, moramo biti svjesni činjenice koje se nitko ne usudi javno reći, a to je da trenutne isplate helikopterskog novca neminovno vode ka povećanju inflacije. I sve je dobro i krasno neko vrijeme dok inflaciju možemo kontrolirati s nekoliko monetarnih instrumenata, ali vrlo lako i vrlo brzo to može izmaknuti kontroli.

I što nam je kao društvu trenutno, kratkoročno, prihvatljivo možda nam neće više biti dugoročno prihvatljivo kada sve ovo jednog dana, vrlo brzo, dođe na naplatu.
I na kraju ove pandemije kada se bude podvlačila crta – svi zajedno ćemo podnijeti teret. Ali naravno, kako i poznata pjesma Prljavog kazališta pod nazivom «Lupi petama» kaže, ne morate se brinuti za one iznad prosjeka «Jer bogati se i onako za sebe pobrinu».


Jednog dana kada ova(j) pandemija(rat) se završi
Ma jedva čekam prijatelji sve vas da zagrlim
O Bože čuvaj ti naše golubove i sirotinju
Jer bogati se i onako za sebe pobrinu

Izvor


Na kraju trenutne pandemije morat ćemo odlučiti u kojem smjeru kao društvo želimo ići dalje. Da li ćemo biti skloniji autoritarizmu ili liberalizmu?


Helikopterski novac VS tržišna ekonomija
Autoritarizam VS liberalizam


Vrlo brzo naći ćemo se u situaciji da odlučujemo o smjeru života budućih generacija koje tek trebaju zagaziti u život, koje tek trebaju stasati u društvu.

Odluka je na tebi!

P.S. ne kaže se bezveze: «Pazi što želiš jer bi ti se moglo i ostvariti!»

...

Najnoviji postovi