Frequently
Asked
Questions
Zakon o PDV-u propisuje koji su to minimalni elementi računa: broj računa i datum izdavanja; ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja); ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca); količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu ili opseg obavljenih usluga; datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odrediti i razlikuje se od datuma izdavanja računa; jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a; popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu; stopu PDV-a; iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu ovoga Zakona taj podatak isključen; zbrojni iznos naknade i PDV-a; dodatne napomene (napomena o prijenosu porezne obveze ili napomena o osnovi oslobođenja).
Ako naplatu svojih računa vršite isključivo putem transakcijskih računa ne morate imati fiskalnu blagajnu dok prilikom rada s gotovinom obvezni ste imati fiskalnu blagajnu.
Ukoliko je vlasnik/ca obrta ili d.o.o.-a zaposlen/a kod nekog drugog poslodavca, ne postoji obveza plaćanja doprinosa ukoliko osnovica njegove/njezine plaće nije niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65 što za 2020. iznosi 5.682,30 kn (čl. 21. st. 2. Zakona o doprinosima (u nastavku: ZDOP).
Ukoliko je osnovica plaće niža od gore navedenog iznosa tim osobama Porezna uprava utvrđuje godišnju obvezu koja je propisana kao razlika između doprinosa prema osnovici propisanoj čl. 21. ZDOP-a i doprinosa prema osnovi temeljem koje su prijavljene kao osigurane osobe (čl. 187.c ZDOP-a). Kako i za sve radnike tako se i za ove osobe plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje (ukupno 20% tj. 15% + 5%) te doprinos za zdravstveno osiguranje (16,5%).
Ukoliko je osnovica plaće veća od gore navedenog iznosa kod drugog poslodavca gdje je vlasnik/ca obrta ili d.o.o.-a zaposlen/a na kraju godine se na ostvarenu dobit iz poslovanja obrta ili d.o.o.-a plaća porez na dobit od 12% ili 18% (ovisno o ukupnom prometu) te porez na dividendu od 12% ukoliko se ista isplaćuje.
Novac nije. Često u našim kulturološkim krugovima je općeprihvaćeno da ako imaš novac - imaš sve. No, u poduzetničkom svijetu najvažnija je ideja! Dobra ideja privući će novac tj. kapital. Zapravo možemo reći da je za uspješan poduzetnički pothvat potreban spoj dobre ideje, kapitala i znanja. Na taj način realizacija poslovnih procesa može dovesti do ostvarivanja profita.
Naravno, ako želimo ozbiljno pristupiti započinjanju poslovanja neophodno je napraviti poslovni plan u kojem ćemo sagledati sve relevantne faktore. Nakon toga ćemo utvrditi kolika su nam financijska sredstva potrebna za realizaciju takve poduzetničke ideje, kako ih osigurati te uz koje uvijete.
Procjena boniteta tvrtke može služiti višestruko korisnicima takve informacije, a najznačajnije su: ako želimo kao vlasnici pratiti vlastito financijsko stanje tvrtke, ako želimo pružiti relevantnu informaciju potencijalnim ulagačima ili kreditorima, ako želimo našim partnerima s kojima poslujemo ili želimo poslovati pokazati financijski koliko je naša tvrtka uspješna.
Bonitet tvrtke se određuje iz financijskih izvještaja koju svaka pojedina tvrtke je obvezna jednom godišnje i sastaviti. To su: bilanca, račun dobiti i gubitka te izvještaj o novčanom toku. Analizom gore spomenutih izvještaja kroz najmanje prethodne dvije godine utvrđuje se bonitet tvrtke.
Kreditna sposobnost tvrtke određuje se iz financijskih izvještaja pojedine tvrtke. Ona je odnos ukupnih dugoročnih kredita naspram ukupnih trajnih izvora vlastitih sredstava (osnivački kapital, rezerve, neraspoređena i zadržana dobit vlasnika).
Ako su velikom većinom vaši klijenti fizičke osobe ili pravne koje nisu u sustavu PDV-a, a prilikom pokretanja poslovanja nam nije potreban veliki opseg investiranja sredstava za obavljanje djelatnosti registrirane djelatnosti, preporučujemo da se ne ulazi u sustav PDV-a. Često je ovo najvažnije pitanje u prvoj godini poslovanja. Za daljnje godine poslovanja Zakon propisuje obavezu ulaska u sustav PDV-a sljedeće godine ukoliko je tvrtka ostvarila promet veći od 300.000 kn.
Nadalje, ako su vaši klijenti većinom pravne osobe u sustavu PDV-a ili ako planiramo investicije u većem obimu - u tom slučaju je naša preporuka da se uđe u sustav PDV odmah u prvoj godini poslovanja. U ovom slučaju će vaši klijenti moći napraviti odbitak PDV-a kao pretporez, a i vaša tvrtka će imati mogućnost na sve ulazne račune odbiti PDV. Na ovaj način će tvrtka platiti razliku PDV-a između obračunatog i priznatog.
Također, ulazak u sustav PDV-a može biti i vaša vlastita odluka, ali tada treba imati na umu da se u takvom sustavu poslovanja mora ostati najmanje pet godina.
Za trgovačka društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) propisani iznos temeljnog kapitala je 20.000 kn. Ukoliko taj iznos nije dovoljan za početno investiranje za početak poslovnog procesa društvo može uplatiti veći iznos temeljnog kapitala ili financirati to iz kredita banke ili vlastitih pozajmica društvu.
Isto tako, društvo koje ima veći iznos temeljnog kapitala na tržištu može odavati veću ozbiljnost među svojom konkurencijom te i spremnost vlasnika da vlastitim sredstvima pokrije početne troškove poslovanja.
Ako se kroz provedeni poslovni plan očekuje brzi povratak sredstava kroz isplatu dobiti, preporučujemo uplatu minimalnog temeljnog kapitala dok se početak poslovanja može financirati kroz pozajmice.
Šaljemo samo sadržaj za koji vjerujemo da ga je vrijedno podijeliti.